You are on page 1of 1

Fotodioda

Fotodioda je poluprovodnička dioda čija se provodnost reguliše intenzitetom


rasvjete. Građa jedne fotodiode prikazana je na slici 1.a, a njen elektronski simbol na
slici 1.b.

Sl.1.Fotodioda: a)princip građe, b)spojni simbol Sl.2.Stvaranje parova


elektron-šupljina

Fotodioda se uvijek priključuje u nepropusnom smjeru, tј. anoda se veže sa


negativnim, a katoda sa pozitivnim polom izvora istosmjernog napona. Teče veoma
mala struja koja se naziva struja tame (oko 10 µA), ukoliko nije osvijetljena.
Dolaskom fotona svjetlosti kroz stakleno ili plastično sočivo na PN-spoj, jačina struje
se povećava. Fotoni predaju energiju valentnim elektronima koji postaju slobodni i
tako se u zaprečnom sloju PN-spoja stvaraju parovi elektron-šupljina kao nosioci
struje, što je prikazano na slici 2.

Sl.3.Fotodioda: apriključivanje u el.kolo b)karakteristika I= f (U), E = konst

Elektron se kreće prema pozitivnoj katodi, a šupljine prema negativnoj anodi i


tako se obrazuje struja kroz diodu. Jačina struje, pri konstantnom naponu, zavisi od
intenziteta svjetlosti i njezine talasne dužine.
Na dijagramu sl.3.b vidimo da promjena napona gotovo ne utiče na promjenu
struje, dok jačina rasvjete linearno utiče na porast struje.Za male napone direktne
polarizacije teče struja u inverznom smjeru zbog uticaja ekvivalentnog napona
zaprečnog sloja.
Fotodiode se koriste u svjetlosnim prekidačima. Kada nema svjetlosti, strujni
krug sa fotodiodom se praktično prekida. Otpor joj veoma brzo prati promjene
svjetlosti. Koristi se u svjetlosnim relejima i mnogim područjima automatike, mjerne i
regulacione tehnike. Nedostatak fotodiode je taj što provodi male jačine struje.

You might also like