Fotodioda je poluprovodnička dioda čija se provodnost reguliše intenzitetom
rasvjete. Građa jedne fotodiode prikazana je na slici 1.a, a njen elektronski simbol na slici 1.b.
Sl.1.Fotodioda: a)princip građe, b)spojni simbol Sl.2.Stvaranje parova
elektron-šupljina
Fotodioda se uvijek priključuje u nepropusnom smjeru, tј. anoda se veže sa
negativnim, a katoda sa pozitivnim polom izvora istosmjernog napona. Teče veoma mala struja koja se naziva struja tame (oko 10 µA), ukoliko nije osvijetljena. Dolaskom fotona svjetlosti kroz stakleno ili plastično sočivo na PN-spoj, jačina struje se povećava. Fotoni predaju energiju valentnim elektronima koji postaju slobodni i tako se u zaprečnom sloju PN-spoja stvaraju parovi elektron-šupljina kao nosioci struje, što je prikazano na slici 2.
Sl.3.Fotodioda: apriključivanje u el.kolo b)karakteristika I= f (U), E = konst
Elektron se kreće prema pozitivnoj katodi, a šupljine prema negativnoj anodi i
tako se obrazuje struja kroz diodu. Jačina struje, pri konstantnom naponu, zavisi od intenziteta svjetlosti i njezine talasne dužine. Na dijagramu sl.3.b vidimo da promjena napona gotovo ne utiče na promjenu struje, dok jačina rasvjete linearno utiče na porast struje.Za male napone direktne polarizacije teče struja u inverznom smjeru zbog uticaja ekvivalentnog napona zaprečnog sloja. Fotodiode se koriste u svjetlosnim prekidačima. Kada nema svjetlosti, strujni krug sa fotodiodom se praktično prekida. Otpor joj veoma brzo prati promjene svjetlosti. Koristi se u svjetlosnim relejima i mnogim područjima automatike, mjerne i regulacione tehnike. Nedostatak fotodiode je taj što provodi male jačine struje.