Jugoslavenski kinološki savez osnovan je 25.08.1925. g. u Ljubljani i bio je najviša kinološka organizacija u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji a u njegovom članstvu je bio i Klub ljubitelja brakov iz Ljubljane (koji je osnovan 22.05.1924.g.).
Klub ljubitelja brakov vodi od 1925. g. privremeni Jugoslavenski registar goniča, koji kasnije prerasta u Jugoslavenski registar brakov (JRB), jer je Jugoslavenska rodovna knjiga pasa bila podjeljena na osam odjeljaka prema pasminskim skupinama. Vođa rodovne knjige za goniče bio je dr. Ivan Lovrenčić.
Nakon osnivanja Kluba ljubitelja brakov u Ljubljani 1924.g., prišlo se naredne 1925.g. upisu goniča na razini tadašnjeg Jugoslavenskog kinološkog saveza Kraljevine Jugoslavije u privremenu rodovnu knjigu goniča, koja će kasnije prerasti u Jugoslavensku rodovnu knjigu brakov (JRB).
Podaci iz te rodovne knjige objavljeni su u posebnom izdanju rodovne knige Anton Schustera „Jugoslavenska rodovna knjiga psov“ koja je objavljena u Ljubljani 1938.g. Navedena rodovna knjiga obuhvaća podatke o upisu svih pasa u tadašnjem Jugoslavenskom kinološkom savezu od 23.05.1921.g. do 15.05.1938.g., pa shodno tome i podatke o upisu goniča.
Upis goniča u rodovnoj knjizi iz 1938.g. objavljen je od 82 do 94 strane. Najprije je objavljen upis istarskih kratkodlakih goniča, istarskih oštrodlakih goniča, keltskih goniča (današnji barak), posavskih goniča, balkanskih goniča (današnji srpski gonič), alpskih goniča (današnji planinski gonič) i dalmatinskih goniča (današnji dalmatinski pas).
Klub ljubitelja brakov vodi od 1925. g. privremeni Jugoslavenski registar goniča, koji kasnije prerasta u Jugoslavenski registar brakov (JRB), jer je Jugoslavenska rodovna knjiga pasa bila podjeljena na osam odjeljaka prema pasminskim skupinama. Vođa rodovne knjige za goniče bio je dr. Ivan Lovrenčić.
Nakon osnivanja Kluba ljubitelja brakov u Ljubljani 1924.g., prišlo se naredne 1925.g. upisu goniča na razini tadašnjeg Jugoslavenskog kinološkog saveza Kraljevine Jugoslavije u privremenu rodovnu knjigu goniča, koja će kasnije prerasti u Jugoslavensku rodovnu knjigu brakov (JRB).
Podaci iz te rodovne knjige objavljeni su u posebnom izdanju rodovne knige Anton Schustera „Jugoslavenska rodovna knjiga psov“ koja je objavljena u Ljubljani 1938.g. Navedena rodovna knjiga obuhvaća podatke o upisu svih pasa u tadašnjem Jugoslavenskom kinološkom savezu od 23.05.1921.g. do 15.05.1938.g., pa shodno tome i podatke o upisu goniča.
Upis goniča u rodovnoj knjizi iz 1938.g. objavljen je od 82 do 94 strane. Najprije je objavljen upis istarskih kratkodlakih goniča, istarskih oštrodlakih goniča, keltskih goniča (današnji barak), posavskih goniča, balkanskih goniča (današnji srpski gonič), alpskih goniča (današnji planinski gonič) i dalmatinskih goniča (današnji dalmatinski pas).
U Jugoslavensku rodovnu knjigu goniča Kraljevine Jugoslavije upisano je i 20 posavskih goniča.
Prvoupisani posavski gonič je mužjak Riko JRB 19 oštenjen 1924. g. kojemu preci nisu navedeni, a uzgajivač i vlasnik je Karel Kicer iz Trbovlja.
Od svih upisanih posavskih goniča čak 70 % su prvoupisani psi nepoznatih predaka. Uzgajivači se ne navode.
U rodovnoj knjizi izvan Slovenije evidentirani su slijedeći posavci:
Lisko JRB 58 a čiji preci nisu navedeni, vlasništvo je već ranije navedenog Dušana Miljuševića iz Karlovca,
Don JRB 277 vlasništvo i uzgoj Franje Strunjaka iz Podsuseda koji je upisan i u hrvatskiu rodovnu knjigu goniča.
Savez lovačkih društava Hrvatske osniva 23.06.1926.g. Kinološku sekciju za Hrvatsku i Slavoniju, koja se 27.10.1926. učlanjuje u Jugoslavenski kinološki savez u Ljubljani.
Tada su u Hrvatskoj registrirani uzgajivači istarskih i posavskih goniča Svetozar Benčić iz Varaždina, Franjo Puretić iz Bjelovara, Josip Lončarić iz Skrada (Gorski kotar), Milivoj Krasović iz Karlovca, Franjo Strunjak iz Podsuseda, Ernest Bernetić iz Zagreba (koji ima i zaštićeno ime uzgajivačnice „LOM“) i obitelj Zic (iz Karlovca ili iz Zagreba).
Prvoupisani posavski gonič je mužjak Riko JRB 19 oštenjen 1924. g. kojemu preci nisu navedeni, a uzgajivač i vlasnik je Karel Kicer iz Trbovlja.
Od svih upisanih posavskih goniča čak 70 % su prvoupisani psi nepoznatih predaka. Uzgajivači se ne navode.
U rodovnoj knjizi izvan Slovenije evidentirani su slijedeći posavci:
Lisko JRB 58 a čiji preci nisu navedeni, vlasništvo je već ranije navedenog Dušana Miljuševića iz Karlovca,
Don JRB 277 vlasništvo i uzgoj Franje Strunjaka iz Podsuseda koji je upisan i u hrvatskiu rodovnu knjigu goniča.
Savez lovačkih društava Hrvatske osniva 23.06.1926.g. Kinološku sekciju za Hrvatsku i Slavoniju, koja se 27.10.1926. učlanjuje u Jugoslavenski kinološki savez u Ljubljani.
Tada su u Hrvatskoj registrirani uzgajivači istarskih i posavskih goniča Svetozar Benčić iz Varaždina, Franjo Puretić iz Bjelovara, Josip Lončarić iz Skrada (Gorski kotar), Milivoj Krasović iz Karlovca, Franjo Strunjak iz Podsuseda, Ernest Bernetić iz Zagreba (koji ima i zaštićeno ime uzgajivačnice „LOM“) i obitelj Zic (iz Karlovca ili iz Zagreba).
Slijedeće 1927.g. osamostaljuje se Kinološka sekcija Saveza lovačkih društava Hrvatske i „uzima“ novo ime : Kinološko društvo u Zagrebu. Međutim već 1928.g. Kinološko društvo mijenja naziv i od tada se zove Hrvatsko kinološko društvo, koje i dalje ostaje članom Jugoslavenskog kinološkog saveza. Kinološko društvo vodi svoju rodovnu knjigu od 1927.g., s time da pse koji nemaju poznate pretke, a ocjenjeni su (ali bez rodovnice), uvodi u privremeni registar pasa.
U tu hrvatsku rodovnu knjigu goniča pod brojem 1 D.P.P.Z. upisan je mužjak VEZIN - istarski kratkodlaki gonič, oštenjen 08.05.1929.g., preci mu nisu navedeni. Uzgajivač i vlasnik ovog psa bio je Franjo Strunjak iz Podsuseda, kasnije poznati sudac za goniče u Hrvatskoj.
Pod brojem 2 D.P.P.Z. upisan je mužjak Dečko - istarski kratkodlaki gonič oštenjen 03.03.1927.g., preci - otac Mali, mati Zora. Uzgajivač i vlasnik bio je poznati hrvatski lovac tog vremena Milivoj Krasović iz Karlovca.
Pod brojem 3 D.P.P.Z. upisan je mužjak Don - posavski gonič oštenjen 08.05.1929.g., preci nisu navedeni. Uzgajivač i vlasnik Franjo Strunjak iz Podsuseda.
Kako je Hrvatsko kinološko društvo bilo članom Jugoslavenskog kinološkog saveza u Ljubljani, Jugoslavenski kinološki savez je također registrirao (nostrificirao) te pse tako da je pas VEZIN zaveden u Jugoslavenski registar braka pod brojem JRB 275, Dečko pod brojem JRB 276 i Don pod brojem JRB 277.
U Zagrebu je 30.11.1930.g.održana izložba pasa koja je imala međunarodni karakter, u organizaciji Kinološkog društva. Na toj izložbi izloženi su bili istarski kratkodlaki i posavski goniči između kojih i psi Vezin, Dečko i Don koji su prvoupisani goniči u Hrvatski registar goniča.
U tu hrvatsku rodovnu knjigu goniča pod brojem 1 D.P.P.Z. upisan je mužjak VEZIN - istarski kratkodlaki gonič, oštenjen 08.05.1929.g., preci mu nisu navedeni. Uzgajivač i vlasnik ovog psa bio je Franjo Strunjak iz Podsuseda, kasnije poznati sudac za goniče u Hrvatskoj.
Pod brojem 2 D.P.P.Z. upisan je mužjak Dečko - istarski kratkodlaki gonič oštenjen 03.03.1927.g., preci - otac Mali, mati Zora. Uzgajivač i vlasnik bio je poznati hrvatski lovac tog vremena Milivoj Krasović iz Karlovca.
Pod brojem 3 D.P.P.Z. upisan je mužjak Don - posavski gonič oštenjen 08.05.1929.g., preci nisu navedeni. Uzgajivač i vlasnik Franjo Strunjak iz Podsuseda.
Kako je Hrvatsko kinološko društvo bilo članom Jugoslavenskog kinološkog saveza u Ljubljani, Jugoslavenski kinološki savez je također registrirao (nostrificirao) te pse tako da je pas VEZIN zaveden u Jugoslavenski registar braka pod brojem JRB 275, Dečko pod brojem JRB 276 i Don pod brojem JRB 277.
U Zagrebu je 30.11.1930.g.održana izložba pasa koja je imala međunarodni karakter, u organizaciji Kinološkog društva. Na toj izložbi izloženi su bili istarski kratkodlaki i posavski goniči između kojih i psi Vezin, Dečko i Don koji su prvoupisani goniči u Hrvatski registar goniča.
Nema komentara:
Objavi komentar